×
Praćenje pošiljki dok prolaze kroz carinska područja i luke znači suočavanje s više od 14 tisuća različitih propisa širom svijeta. Prema nedavnim istraživanjima koja su proučavala probleme u međunarodnoj prijevoznoj djelatnosti, otprilike dvije trećine svih kašnjenja nastaju zbog nepodudarnosti dokumentacije na granicama. Stvari postaju još složenije u područjima gdje infrastruktura nije dovoljno razvijena. Otprilike četrdeset posto zemalja koje se smatraju tržištima u razvoju jednostavno ne raspolaže odgovarajućim sustavima za praćenje robe koja ulazi u njihove luke i izlazi iz njih. To stvara velike probleme u vidljivosti za tvrtke koje pokušavaju pratiti gdje se njihova roba zapravo nalazi tijekom prijevoza.
Praćenje u stvarnom vremenu s ažuriranjima u intervalima kraćim od 30 minuta smanjuje troškove zaliha za 18%. Potpuna vidljivost pošiljki omogućuje tvrtkama proaktivno preusmjeravanje pri rješavanju geopolitičkih poremećaja, optimizaciju iskorištenja kontejnera za 22% i smanjenje gubitaka zbog krađe tereta za 740 tisuća USD godišnje.
Najnoviji GPS sustavi, uz RFID tehnologiju i uređaje Interneta stvari, mijenjaju način praćenja robe širom svijeta. Ovi GPS uređaji sada mogu odrediti lokaciju točnu do nekoliko milimetara, što je prilično impresivno. U međuvremenu, ti mali RFID oznake omogućuju automatsko skeniranje cijelih zaliha kada brodovi stignu u luke ili kada se roba kreće kroz skladišta. A zatim postoje IoT senzori koji zapravo nadgledaju što se događa unutar kontejnera tijekom prijevoza. Oni prate stvari poput promjena temperature unutar pola stupnja Celzijusovog i drže evidenciju o razinama vlažnosti zraka. Prema nedavnim nalazima iz Izvješća o inovacijama u logistici objavljenog prošle godine, tvrtke koje su usvojile ovu tehnologiju imale su gotovo za pola manje kašnjenja u dostavi u usporedbi s tradicionalnim ručnim metodama. Kada sve ove tehnologije rade zajedno, one zapravo stvaraju kontinuiranu digitalnu stazu koja prati proizvode preko međunarodnih granica. Također je znatno skraćeno vrijeme obrade carinskih postupaka, ponekad čak za trideset posto, prema stručnjacima iz industrije.
Pametni kontejneri koji koriste IoT tehnologiju mogu automatski podešavati svoju unutarnju klimu za osjetljive terete. Kada je riječ o lijekovima, senzori na brodu upozorit će ako temperature prijeđu sigurne granice, čime se sprječavaju gubici od pokvarenih proizvoda koji iznose otprilike sedamsto četrdeset tisuća dolara godišnje, prema istraživanju Ponemona iz prošle godine. Brodarske kompanije na moru zabilježile su pad za oko 92 posto kod osigurateljskih zahtjeva vezanih uz stvari koje se pokvare tijekom prijevoza. I ne smijemo zaboraviti na kontrole vlažnosti koje rade non-stop – one sprječavaju nastajanje hrđe na metalnim dijelovima koji se prevoze preko mora, štedeći otprilike dvanaest milijuna dolara vrijednu industrijsku opremu svake godine samo na tim dugim pomorskim putovanjima između kontinenata.
Suvremena hibridna rješenja za praćenje kombiniraju GPS signale s povezivanjem na mrežu mobilnih tornjeva kada se brodovi nalaze u blizini gradova, dok se na otvorenom oceanu i ledenim područjima poput Arktika oslanjaju na satelite. Uzmimo sjeverne pomorske rute kao primjer – one u velikoj mjeri ovise o satelitima koji kruže blizu Zemlje kako bi pozicija bila ažurirana svakih nekoliko sekundi. Većina većih tvrtki prijavljuje pouzdanost od oko 99% u područjima u kojima nestaje mobilna pokrivenost, zahvaljujući pametnim sustavima koji automatski prebacuju između različitih mreža. To znači da se teretni brodovi mogu i dalje neprekidno pratiti čak i kada luke u jugoistočnoj Aziji budu zatvorene zbog jakih kiša tijekom mjeseci monsuna.
Iako industrijski uređaji za IoT nude izdržljivost prema vojnim standardima, njihova cijena od 120—450 USD po jedinici često premašuje budžete za isporuke velikih količina. Mnogi operateri sada koriste senzore s plaćanjem po putovanju koji koštaju 3—8 USD po prijevozu kontejnera, smanjujući kapitalne troškove za 65% bez gubitka ključnih podataka o temperaturi ili geolokaciji.
Tehnologija praćenja u stvarnom vremenu na pomorskom, zračnom i kopnenom prijevozu konačno rješava veliki problem za svjetske brodske kompanije — one dosadne mrtve točke kada se teret prebacuje s jednog na drugi način prijevoza. U današnje vrijeme pametni IoT uređaji i GPS sustavi rade zajedno kako bi pratili robu dok putuje između brodova, zrakoplova i kamiona, stvarajući jasniju sliku o tome gdje se točno nalazi svaka pošiljka. Kada kontejneri stignu u luku s ugrađenim GPS-om, njihov prijenos na zrakoplove pokreće automatska ažuriranja dokumentacije o prijevozu, znatno skraćujući vrijeme čekanja. Prema najnovijim nalazima DHL-a iz prošle godine, neki izvještaji tvrde da to smanjuje kašnjenja za oko 40 posto u odnosu na tradicionalne metode temeljene na papiru.
Platforme za praćenje koje pokrivaju cijeli lanac opskrbe spajaju informacije s GPS uređaja, RFID oznaka i raznih IoT senzora kako bi poduzeća mogla pratiti kontejnere bilo gdje putuju. Prema istraživanju objavljenom prošle godine od strane Gartnera, tvrtke koje su implementirale takvu tehnologiju za praćenje primijetile su smanjenje operativnih troškova za oko 27 posto, uglavnom zato što brodovi su provedeni manje vremena bez aktivnosti u luka i brže su prošli carinsku kontrolu nego prije. Još jedna velika prednost su automatska upozorenja kada temperature ili razine vlažnosti izađu izvan propisanih granica unutar brodskih kontejnera. To je posebno važno za stvari poput lijekova koji zahtijevaju hlađenje ili svježih poljoprivrednih proizvoda koji se prevoze između različitih klimatskih zona gdje nagle promjene mogu pokvariti cijelu pošiljku.
Velika elektronička kompanija je 2023. godine pokrenula test uporabom pametnih kontejnera koji u stvarnom vremenu prate isporuke uzduž različitih prometnih pravaca iz Shenzhena do LA, uključujući brodove, zrakoplove i kamione. Kada je sustav uočio zastoj od 12 sati na luci koji se upravo odvijao, preusmjerio je oko 30 posto tih kontejnera na zrakoplove kako bi i dalje zadovoljili rokove isporuke. Kao rezultat, ukupan broj kasnih isporuka smanjen je za otprilike 18%, što je prilično impresivno s obzirom da su troškovi ostali unutar približno 5% iznosa koji je prvotno planiran za cijelu operaciju.
Stari zastarjeli sustavi često se gube kada se kontejneri prebacuju s jednog prijevoznika na drugog, što uzrokuje različite probleme u praćenju. No sada vidimo kako blockchain tehnologija preuzima ulogu i prati sve unutar različitih prijevoznih tvrtki bez ikakvih poteškoća. Prema nedavnoj studiji McKinseyja, poduzeća koja su uvela ove nove sustave imala su pad pogrešaka u papirnoj dokumentaciji za otprilike polovicu, oko 52%, a vremena prijenosa između prijevoznika postala su kraća, smanjujući vrijeme čekanja za otprilike 22% samo prošle godine. Ono što ovom rješenju osigurava uspjeh jest postojanje standardiziranih načina digitalne komunikacije između brodskih tvrtki, zrakoplovnih kompanija i kamionskih prijevoznika. To znači da informacije glatko teku kroz cijeli lanac opskrbe, čak i ako je na različitim točkama uključeno više vanjskih dobavljača.
Cloud platforme donose sve ove razbacane podatke o logistici na jedno mjesto, u obliku ploče za nadzor koja je lako pregledna, omogućavajući tvrtkama stalni uvid u svoje međunarodne pošiljke. Pogledajte na primjer rezultate iz Izvješća o tržištu cloud logistike za 2024. godinu. Ovi sustavi zapravo mogu pratiti gdje se teret trenutno nalazi, što se događa s carinskim odobrenjima, čak i istovremeno nadzirati razine temperature i vlažnosti na više od petnaest različitih transportnih centara. Više nema potrage za ažuriranjima kroz beskonačne e-mailove ili pak mučenja s proračunskim tablicama. Tvrtke koje koriste ovakva alata zabilježile su prilično značajan pad kašnjenja – oko 32 posto, prema podacima iz Logistics Tech Quarterly-a prošle godine. Najveća prednost? Manje frustracije kad pokušavate shvatiti zašto nešto još nije stiglo.
Moderni sustavi praćenja kombiniraju GPS lokacije kontejnera sa svim vrstama senzorskih podataka: očitanjima temperature, razinama vlažnosti, čak i detekcijom udaraca, a zatim te podatke obrađuju prilično pametnim algoritmima umjetne inteligencije koji prepoznaju probleme prije nego što postanu veliki problemi. Uzmimo na primjer isporuke hlađenih morskih plodova – kada temperatura iznenada preraste, ovi sustavi automatski šalju upozorenja kako bi djelatnici u logistici mogli premjestiti robu negdje drugdje, obično unutar samo 2 do 4 sata. To je znatno bolje od tradicionalnih metoda koje su prema prošlogodišnjem izvješću Maritime Tech Journala trajale gotovo dvostruko dulje. Stvarna vrijednost ovoga je u tome da ljudi više ne utonu u brojke i grafove, već zapravo dobivaju korisne informacije na koje mogu odmah reagirati.
Cloud sustavi mogu lako upravljati ogromnim porastom volumena pošiljki tijekom užurbanog razdoblja, ponekad povećavajući kapacitet do deset puta više od normalnog. Međutim, prema nedavnom istraživanju Cloud Security Alliance (2024), skoro sedam od deset poduzeća brine o tome gdje se njihovi podaci nalaze i koliko su zapravo sigurni. Dobra vijest? Mnoga moderna cloud rješenja izravno suočavaju ove zabrinutosti. Počela su izgradnju regionalnih centara za podatke u različitim zemljama, implementirala jaku AES-256 šifriranu zaštitu te uspostavila kontrolu pristupa temeljenu na ulogama kako bi samo ovlaštene osobe mogle pristupiti povjerljivim informacijama. Ove mjere pomažu tvrtkama da ostane u skladu s rigoroznim propisima poput GDPR-a, a da pritom i dalje održavaju ključne funkcije stvarnog praćenja koje dnevno koriste menadžeri logistike.
Današnji sustavi praćenja automatski šalju ažuriranja kada dođe do kašnjenja koja traju više od 24 sata, kada se rute razlikuju više od 5 posto od planiranih ili kada nastanu problemi pri prolazu kroz carinu. Dobivanje ovih upozorenja daje tvrtkama vrijeme da promijene smjer isporuke robe, prilagode raspored osoblja ili unaprijed pripreme dokumentaciju. Prema izvješću o učinkovitosti logistike iz prošle godine, ovakav proaktivni pristup smanjuje kašnjenja za oko 32% u usporedbi s jednostavnim ručnim nadzorom. Neki od naprednijih sustava zapravo analiziraju povijesne podatke o vremenu potrebnom za carinsko obrađivanje pošiljki i kombiniraju te informacije s trenutačnim uvjetima. To pomaže u prepoznavanju mogućih gužvi na lukama čak i prije nego što teret stigne na njih.
Kontejneri opremljeni senzorima uz kamione s GPS-om omogućuju brodskim tvrtkama ažurne informacije o vremenima čekanja na lukama, tako da mogu slati teret u manje zagušene terminala kad god je potrebno. Uzmimo za primjer sušu kroz Panamski kanal prošle godine – neke su tvrtke koristile stvarne podatke o razinama vode i uspjele uštedjeti otprilike 740 milijuna dolara vrijednosti izgubljenog vremena preusmjeravanjem azijske robe namijenjene istočnoj obali prema lukama na zapadnoj obali. Kada je riječ o ispunjavanju propisa, stvari su također jednostavnije jer automatska ažuriranja obrađuju carinsku dokumentaciju, što je smanjilo broj neuspjelih inspekcija za gotovo 20 posto u odnosu na prethodne godine, prema nedavnim izvješćima iz industrije.
Danas današnjim danom, modeli strojnog učenja mogu predvidjeti probleme u lancu opskrbe od dvije do četiri tjedna unaprijed analizirajući stvari poput vremenskih trendova, političkih situacija diljem svijeta i prethodnih performansi prijevoznika. Prošlogodišnji test pokazao je prilično impresivne rezultate – tvrtke su tijekom uragana izgubile otprilike dvije trećine manje perivajućih proizvoda jer je umjetna inteligencija predložila druge rute dostave. Novi sustavi na tržištu zapravo će se automatski aktivirati i samostalno početi donositi promjene kada određeni rizici postanu preveliki. Zamislite da se automatski prebacuje s kamiona na brodove ili pronalazi nove dobavljače bez potrebe za ljudskim zahvatima.
Blockchain platforme omogućuju tvrtkama da sigurno dijele osjetljive podatke unutar lanca opskrbe, a da pritom ne otkriju svoje poslovne tajne. Proizvođači mogu surađivati s prijevoznicima i carinskim službama, a da istovremeno zaštićuju svoje vlastite informacije. Uzmimo primjer automobilske industrije – jedna skupina dobavljača je prošle godine smanjila one dosadne preuzimanja pošiljki gotovo napola (oko 41%) kada su počeli koristiti standarne API-je za praćenje lokacije pošiljki te njihova stanja tijekom prijevoza. Ono što ovakvim blockchain sustavima daje stvarnu vrijednost jest ugrađena funkcija revizijskog traga. To svima pomaže da budu u skladu s neprestano mijenjajućim međunarodnim trgovinskim propisima, bez potrebe da svaki put kada inspektor dođe na kontrolu pretražuju gomile papira.
Praćenje logistike u inozemstvu suočava se s izazovima poput poslovanja s brojnim carinskim propisima, nedovoljnom infrastrukturom na tržištima u razvoju i ograničenjima zastarjelih sustava za praćenje.
Tehnologije za praćenje u stvarnom vremenu poput GPS-a, RFID-a i IoT senzora omogućuju precizno praćenje lokacije, automatska ažuriranja te stalno nadziranje okolišnih uvjeta unutar kontejnera.
Platforme zasnovane na oblaku centraliziraju podatke o logistici, omogućuju vidljivost dostave u stvarnom vremenu, integraciju s GPS-om i IoT-om radi proaktivnih uvida te besprijekornu komunikaciju unutar sustava opskrbnih lanaca.
Prediktivna analitika i umjetna inteligencija pomažu u predviđanju i ublažavanju poremećaja u opskrbnom lancu analiziranjem uzoraka i trendova, što omogućuje prethodno preusmjeravanje ili prilagodbe u logistici.
Blokčejn osigurava sigurnu razmjenu podataka unutar lanaca opskrbe, smanjuje pogreške u papirnoj dokumentaciji, ubrzava preuzimanje tereta između prijevoznika te pruža povijest promjena za potrebe provjere sukladnosti s propisima.
