Svjetska banka predstavila je 21. travnja 2023. u Washingtonu izvješće o indeksu logističke uspješnosti (LPI) za 2023. godinu. U ovom se izvješću ocjenjuje kompetencija različitih nacija u brzom i pouzdanom prijevozu robe preko njihovih granica.

Izvješće kršteno kao "Povezivanje s natjecanjem" predstavlja sedmu iteraciju izvješća LPI-ja. U posljednje tri godine svijet je svjedočio neusporedivim poremećajima u globalnim lancima opskrbe, prvenstveno zbog pandemije bolesti COVID-19, što je dovelo do znatnih kašnjenja u isporuci. Izvješće LPI-ja obuhvaća 139 zemalja i ispituje izvedivost uspostave pouzdanih mreža lanca opskrbe i strukturnih elemenata kojima se jačaju ti lanci, kao što su kvaliteta logističkih usluga, trgovinska i prometna infrastruktura te upravljanje granicama.

Haddad, globalna direktorica Svjetske banke za trgovinu, ulaganja i konkurentnost, izrazila je: "Logistika služi kao okosnica globalne trgovine, koja je snažan katalizator gospodarske ekspanzije i ublažavanja siromaštva. Izvješće LPI pomaže zemljama u razvoju u određivanju područja kojima je potrebno poboljšanje kako bi se povećala njihova konkurentnost".

Uzimajući u obzir sve održive trgovačke rute, kontejner obično provodi u prosjeku 44 dana u tranzitu od ulazne luke u zemlji izvoznici do odredišne luke, sa standardnom devijacijom od 10,5 dana. Ovo trajanje čini 60% ukupnog vremena potrebnog za međunarodnu trgovinu robom.

Prema izvješću LPI-ja za 2023., digitalizacija lanaca opskrbe od kraja do kraja, posebno digitalnih inicijativa u gospodarstvima u nastajanju, ograničila je kašnjenja luka do 70 % u usporedbi s razvijenim zemljama. Štoviše, zelena logistika svjedoči sve većoj potražnji, pri čemu se 75% otpremnika odlučuje za ekološki prihvatljive načine prijevoza pri izvozu u bogate zemlje.

Christina Wiedlho, viša ekonomistica u globalnoj praksi makroekonomije, trgovine i ulaganja Grupe Svjetske banke i koautorica izvješća, napomenula je: "Iako otprema troši većinu vremena, najznačajnija kašnjenja događaju se u morskim lukama, zračnim lukama i intermodalnim čvorištima. Politike usmjerene na ta područja mogu povećati pouzdanost."

Takve ciljane politike obuhvaćaju pojednostavljenje postupaka carinjenja, ulaganja u infrastrukturu, usvajanje digitalne tehnologije i poticanje razvoja ekološki održive logističke industrije uvođenjem niskougljičnih načina prijevoza tereta i energetski učinkovitijih tehnika skladištenja.